Obavijest

OBAVIJEST

o upisu djece u program predškolskog odgoja i obrazovanja

za pedagošku godinu 2016./2017.

I. PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA UPIS

Dječji vrtić BRAT SUNCE primat će zahtjeve za upis djece predškolske dobi u program predškolskog odgoja i obrazovanja od 25. travnja do 6. svibnja 2016. za Dječji vrtić BRAT SUNCE Šibenik, odnosno od 2. svibnja do 13. svibnja za Dječji vrtić BRAT SUNCE – Podružnica Podstrana, Primošten i Zagreb.

I to za ostvarivanje sljedećeg programa: REDOVITI PROGRAM (9,5-satni i 6-satni – Šibenik; 6,5-satni – Primošten; 10-satni – Podstrana, Zagreb) za djecu u dobi od 3 godine do polaska u školu.

II. DOKUMENTI UZ ZAHTJEV ZA UPIS

Roditelj ili staratelj djeteta dostavlja Dječjem vrtiću:

  1. popunjen i potpisan zahtjev za upis (obrazac dostupan u Dječjem vrtiću),
  2. izvadak iz matice rođenih ili rodni list,
  3. potvrdu o radnom statusu roditelja ili skrbnika i drugim činjenicama bitnima za ostvarivanje prednosti kod upisa, (potvrdu poslodavca ili elektronski zapis o radno pravnom statusu s HZMO-a za oboje roditelja),
  4. uvjerenje o mjestu prebivališta djeteta (MUP), preslik osobne iskaznice roditelja,
  5. ostala dokumentacija navedena u zahtjevu za upis djeteta u Vrtić.

III. PREDNOSTI ZA UPIS U REDOVITI PROGRAM

Obzirom da Dječji vrtić zbog nedostatka prostora ne može zadovoljiti sve zahtjeve roditelja za upis djece u redoviti program, prednost će imati djeca:

  1. s liste čekanja,
  2. roditelja žrtava i invalida Domovinskog rata,
  3. oboje zaposlenih roditelja,
  4. samohranih zaposlenih roditelja,
  5. uzeta na uzdržavanje, bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi,
  6. iz obitelji s troje i više djece,
  7. koja žive u teškim socijalnim ili zdravstvenim prilikama.

IV. OBJAVA REZULTATA UPISA

Komisija za upis djece dječjeg vrtića odlučuje o zahtjevima za upis djece na temelju dostavljene dokumentacije.Rezultati upisa djece u pojedine programe bit će objavljeni na oglasnim pločama Dječjeg vrtića 17. svibnja 2016. odnosno, 30. svibnja u Podružnici Podstrana, Primošten i Zagreb.

Roditelj ili skrbnik nezadovoljan rezultatom upisa može podnijeti žalbu Upravnom vijeću dječjeg vrtića do 4. lipnja 2016.  odnosno, 16. lipnja 2016. godine za Podružnice. O žalbama roditelja odlučuje Upravno vijeće u roku od 15 dana od dana isteka roka za žalbu.

V. UPIS

Djeca primljena u vrtić upisuju se u Dječji vrtić temeljem ugovora koji roditelj sklapa s Vrtićem po Pravilniku u roku od mjesec dana od dana oglašavanja rezultata upisa, a iznimno najkasnije do 01. rujna 2016. odnosno kako je to utvrđeno Ugovorom. Neprimljena djeca mogu se upisati tijekom pedagoške godine, ukoliko postoji slobodno mjesto u Vrtiću. Prije upisa djeteta roditelj je dužan:

  1. dostaviti Dječjem vrtiću Potvrdu nadležnog liječnika o zdravstvenom stanju djeteta (Prilog 1. Pravilnika o obrascima zdravstvene dokumentacije djece predškolske dobi i evidencije u dječjem vrtiću – NN 114/02),
  2. potpisati Ugovor sa Dječjim vrtićem o ostvarivanju programa,
  3. potpisati Izjavu roditelja o dovođenju djeteta u Vrtić i odvođenju iz Vrtića,
  4. ispuniti inicijalni upitnik za roditelje kod upisa djeteta (dobiva se u Dječjem vrtiću).

Sudjelovanje roditelja u ekonomskoj cijeni pojedinih programa utvrđuje se u skladu s aktima Dječjeg vrtića, ovisno o vrsti i trajanju programa.

KLASA: 601/-02/16-06-03

URBROJ: 2182/1-12/5-3/01-16-01

Šibenik, 25. travnja 2016.

                                                                                                            Uprava vrtića

Stručni skup za odgojiteljice u vjeri

U subotu, 2. travnja 2016. godine u prostorijama nadbiskupskog sjemeništa u Splitu održan je redoviti godišnji stručni skup za odgojiteljice u vjeri u predškolskim ustanovama pod nazivnom Reverifikacija programa katoličkog vjerskog odgoja djece rane i predškolske dobi. Na stručnom skupu sudjelovalo je preko osamdeset odgojiteljica u vjeri s područja cijele Dalmacije.

Svetu misu na početku stručnog skupa predvodio je don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. U svojoj propovijedi don Josip je naglasio kako se nalazimo u uskrsnoj osmini koja je u prošlosti imala posebno značenje zbog mistagoških kateheza odraslih novokrštenika koji su sakramente kršćanske inicijacije primali u uskrsnoj noći. Ove kateheze imale su za cilj produbljivanje vjere što se i danas pokazuje kao aktualna potreba, posebno nakon primanja sakramenata.

Vjera se pak rađa u susretu s uskrslim Kristom o čemu nam svjedoči evanđeoski odlomak današnjeg dana. Stoga nama odgojiteljima nije dovoljno samo pričati o Isusu. Tek ako se naša vjera rađa iz osobnog susreta s Kristom možemo autentično naviještati Njegovu Riječ. Krist nikoga ne želi prisiliti na vjeru, rekao je don Josip. Zato se Njegovo uskrsnuće dogodilo u tišini jutra, a ne na trijumfalan ni spektakularan način. Pozvani smo u tišini svoga srca osluškivati Božju Riječ i u ustrajnosti svakodnevnog rada donositi Krista djeci koja su nam povjerena. Trebamo također biti svjesni da se naš život ne iscrpljuje ovdje na zemlji nego da Kristovo uskrsnuće znači i naše uskrsnuće. Upravo tu istinu, poput psalmista, moramo naviještati: „Ne, neću umrijeti, nego živjeti, i kazivat ću djela Gospodnja…“

Umjesto zbog bolesti spriječene prof. Brankice Blažević, više savjetnice pri Nacionalnom katehetskom uredu HBK za predškolski vjerski odgoj, izlaganje o obnovljenom Programu katoličkog vjerskog odgoja djece rane i predškolske dobi i uputama za reverifikaciju postojećih programa koji se provode u dječjim vrtićima održala je s. Sara Tkalčec, profesorica pedagogije i sociologije te ravnateljica Dječjeg vrtića „Anđeli čuvari“ na Korčuli. S. Sara osvrnula se najprije na nastajanje prethodnog programa katoličkog vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama koji je odobren od Hrvatske biskupske konferencije 2001. godine i verificiran od strane resornog Ministarstva 2002. godine te na zakonske promjene koje su se u međuvremenu dogodile i tako uvjetovale nastajanje novog Programa, odnosno usklađivanje staroga s novim odgojno-obrazovnim dokumentima.

Novost je činjenica što se u programu katoličkoga vjerskog odgoja nalazi i Program Kateheze Dobroga Pastira ukoliko vrtić ima uvjete i potrebu za njegovim provođenjem. Oba programa, dakle, neovisno o njihovu sadržaju, čine jedan program. Sara Tkalčec naglasila je kako su evanđeoske vrijednosti cilj katoličkog vjerskog programa te kako dijete kroz suodnos s odgojiteljem, ali i s drugom djecom uči i usvaja te vrijednosti. U ovom suodnosu posebno su važni: govor, ponašanje i izabrani sadržaji. Dijete je do 7. godine života otvoreno za ponašanje uzora i stoga je bitno kako i što odgojitelj govori i kako se ponaša.

U današnjoj praksi često su zanemarena zajednička okupljanja djece i odgojitelja čime se inače potiče dječja govorna kompetencija, kazala je s. Sara. U zajedničkom okupljanju dijete će slušati i govoriti, izraziti se pokretom i slično, što je važno i za usvajanje biblijskog teksta.

Za odgojitelja u vjeri posebno je važno da bude čovjek ljubavi, da ima unutarnju motivaciju u radu, da prepoznaje potrebe djece, da živi autentičan odnos s Bogom te da na aktivan i kreativan način izabire biblijske sadržaje i prilagođava ih djeci.

Prema novom Programu katoličkog vjerskog odgoja djece rane i predškolske dobi svaki vrtić dužan je izraditi svoj program katoličkog vjerskog odgoja te ga poslati na suglasnost Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Program katoličkog vjerskog odgoja trebao bi sadržavati sljedeće elemente: uvod u kojem su izraženi podaci o vrtiću te potreba za vjerskim programom; cilj i zadaće Programa; ustrojstvo Programa; materijalni uvjeti za provođenje s konkretnim primjercima u vjerskom centru ili sobi dnevnog boravka; načela odgojno-obrazovnog rada; tematske cjeline koje svoje polazište imaju najčešće u biblijskim tekstovima; podatci o naobrazbi i stručnom usavršavanju odgojitelja; oblici suradnje s roditeljima te s vanjskim institucijama; način vrednovanja Programa i financiranja; popis stručne literature koja se koristila u izradi Programa te zaključak.

Zakonske odredbe koje su polazište za izradu novog Programa katoličkog vjerskog odgoja su: Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (2013.), Državni pedagoški standard (2010.), Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje (2011.), Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj (2015.) i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.).

Nakon izlaganja sudionice skupa imale su mogućnost postavljati pitanja vezana za reverifikaciju i izradu pojedinačnih programa katoličkog vjerskog odgoja u svojim vrtićima. Na pitanja su odgovarale s. Sara Tkalčec i prof. Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk i vjerski odgoj pri Agenciji za odgoj i obrazovanje podružnica Split.

Drugi dio stručnog skupa bile su pedagoške radionice s primjerima iz odgojne prakse. Radionice su vodile s. Jozepka Vukančić i s. Barbra Čavlina iz Dječjeg vrtića „Brat Sunce“ iz Šibenika.

Na radionici Uloga sporta u vjerskom odgoju, s. Jozepka upoznala je sudionice koji je stav Crkve o sportskim i tjelesnim aktivnostima, što o njima govori Sveto Pismo, Dokumenti Drugog vatikanskog koncila, pape i biskupi te koja je povezanost tjelesnog i vjerskog odgoja. Vidjeli smo još različite primjere tjelesnih i sportskih aktivnosti u navedenom dječjem vrtiću.

U radionici Od zvona do vjerskog kutića, s. Barbra upoznala je odgojiteljice s projektom o zvonima koji je nastao od problemske situacije jednog djeteta u razdobljuM adaptacije. Prilagodba djeteta cimala je poteškoće te su odgojiteljice tražile i iznalazile rješenja. Nastao je cijeli niz aktivnosti o zvonima u kojima je sudjelovala cijela skupina, a dječak je pri tom prihvatio i zavolio vrtić. Voditeljica radionice podijelila je sa sudionicama iskustva i spoznaje do kojih su došli radeći na ovom projektu te ih upoznala s brojnim dječjim radovima.

Stručni skup završio je ponovnim zajedničkim okupljanjem i plenarnom raspravom u kojoj su odgojiteljice izrazile svoje zadovoljstvo onim što su čule i vidjele, zatim su istaknule važnost njihova zajedničkog okupljanja i izmjene odgojnih iskustava te predložile neke moguće teme i sadržaje koje im se čine korisne za daljnje teološko i pedagoško usavršavanje.

Anica Kraljević (http://www.katehetski-nadbiskupija-split.net/)