PRVA DJEČJA OBDANIŠTA
Prvo obdanište, preteča današnjih vrtića, Družba sestara franjevki od Bezgrješne otvorila je 3. siječnja 1900. godine u Šibeniku. Smješteno je u prostorije samostanske kuće, dok 1930. godine nije izgrađeno novo zabavište.
Sačuvani imenici djece i godišnji statistički izvještaji pokazuju kako se broj djece od 1935. godine kretao od 50 do 80, a obuhvaćao je djecu od 2 godine života.
Na nalog Ministarstva prosvete, Pravilnik privatnog dječjeg obdaništa sestara Trećoredkinja sv. Frane u Šibeniku, sreza šibenskoga banovine Primorske usklađen je Općim pravilnikom te odobren 18. listopada 1935., u Beogradu po ovlaštenju ministra prosvjete Kraljevine Jugoslavije.
Uvidom u Pravilnik, dobiva se slika temeljnog ustroja u toj ustanovi: dob djece, radno vrijeme, odgojni sadržaji, vrste aktivnosti, stil odgoja, itd.
Iz dostupne arhivske građe može se vidjeti kako su odgojno-pedagoški sadržaji u obdaništu bili bogati i raznoliki: „Najvažniji poslovi koji se svakog dana vrše u obdaništu jesu: hranjenje djece, odmor, igra u dvorištu, šetnje, ručni radovi, kućni radovi, radovi u bašči, zabavljanje djece. Bez zanimanja ne smije biti niti jedno dijete u obdaništu. Igra je najvažniji odgojni rad u obdaništu“ (čl. 10).
Zanimljivost je pažnja koja je posvećivana kulturi govora. U obdaništu su se koristile različite metode kako bi djeca usvojila pravilan i jasan izgovor. “Osim igre i ručnog rada veliku će pažnju posvetiti i govoru djece, te će učiteljica obdaništa blagom ustrpljivosti ustrajno ispravljati pogreške u govoru djece. Da uzmognu djecu naučiti pravilnom govoru, učiće ih pravilnom disanju. Kod govora će osobito paziti na jasni izgovor kod sebe i kod djece, a vježbanje u govoru vršit će kratkim rečenicama i cijelim riječima, a sve ove vježbe bit će kratke i zanimljive“ (čl. 10). Djeca su u obdaništu provodila gotovo 10 sati dnevno, od 08,00 do 16,00-17,00 sati. (čl. 11).
Moguće je uočiti kako su visoko vrednovani potrebni uvjeti i standardi za kvalitetan odgoj djece. „Ovo dječje obdanište upotrebljava sva vaspitna sredstva koja su propisana sa pedagoške strane da utječe na dječji odgoj“ (čl. 12).
Za standarde koji su u to vrijeme vrijedili, iznenađujuće je koliku je vrijednost zauzimala zaštita zdravlja, regulirana vodstvom stručnog nadzora liječnika obdaništa. Jednako tako, redovito je i kvalitetno vođena pedagoška dokumentacija. Od učiteljica se zahtijevalo redovito i uredno evidentiranje prozivnika djece, dnevnika rada i knjige o osobinama razvoj djece. (čl. 14)
Navedeni isječci iz Pravilnika pokazuju razinu ljubavi, marljivosti i kreativnosti koja je u dječjem obdaništu postavljena prioritetom, poštujući pedagoške standarde vremena te dokazuju neprestano promišljanje i unaprjeđenje rada Ustanove.
NOVA OBDANIŠTA
1930. godine otvara se dječje obdanište u Senju, a 1935. godine u Drnišu.
Godine 1944. dječja obdaništa u Šibeniku i Drnišu dobila su status ”državne male škole”. Ubrzo zatim obdaništa prestaju s radom 1948. godine, kada je od vlasti stigla zabrana daljnjeg rada svim vjerskim dječjim zabavištima te je sav prostor i inventar stavljen pod državnu upravu.
Na zathjeve i neprekidne zamolbe roditelja vrtić u Šibeniku započinje s radom 1968. godine, bez dopuštenja vlasti. Iz općinskog sekretarijata ponovno dolazi zabrana. Prešućujući sve zabrane, roditelji su i dalje dovode djecu u dobi od 1 do 5 godina, a od 80-ih godina i predškolce te je vrtić tih godina brojio oko stotinu upisane djece.
Redovnička zajednica, vjerna karizmi otvara vrtiće u svim mjestima u koja dolazi, tako dolaskom u Zagreb 1964. Već sljedeće godine započinju djelovati u Dubravi s malom skupinom djece, potom 1968. na Pantovčaku otvaraju vrtić koji i danas djeluje. Dječji vrtić otvoren je i u Primoštenu 1971., a nadogradnjom kuće i uređenjem broj djece raste.
Vrtić u Šibeniku prestaje s radom u Domovinskom ratu 1993. godine, zbog izravnog pogotka projektila na samostan. Kontinuitet vrtića se ipak ne prekida, jer i u Podstrani kod Splita vrtić je započeo s radom 1990. godine u dijelu samostanskog prostora namijenjenom djelatnostima vrtića.
RAD U NOVIM DRUŠTVENIM PRILIKAMA
Dolaskom demokratskih drušvenih okolnosti Družba sestara franjevki od Bezgrješne registrirala je svoje dječje vrtiće pod nazivom Dječji vrtić „Brat Sunce“ 1997. godine, usklađujući ustrojstvo vrtića sa Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju u RH.
Danas katolički dječji vrtić „Brat Sunce“ ima sjedište u Šibeniku te djeluje u podružnicama u Podstrani, Primoštenu i Zagrebu, javna je predškolska ustanova u vlasništvu Družbe, koja je osnivač. U Dječjem vrtiću „Brat Sunce“ ostvaruje se program njege, odgoja i obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi od 3 godine do polaska u osnovnu školu. Broj upisane djece kreće se od 225 do 230 djece, zajedno u svim vrtićima.
POVIJESNI KONTINUITET RADA VRTIĆA možete pogledati i u vizualnom prikazu…