Prvo obdanište, preteča današnjih vrtića, Družba sestara franjevki od Bezgrješne otvorila je 3. siječnja 1900. godine u Šibeniku. Smješteno je u prostorije samostanske kuće, dok 1930. godine nije izgrađeno novo zabavište.Pravilnik-naslovnica Sačuvani imenici djece i godišnji statistički izvještaji pokazuju kako se broj djece od 1935. godine kretao od 50 do 80, a obuhvaćao je djecu od 2 godine života. Na nalog Ministarstva prosvete, Pravilnik privatnog dječjeg obdaništa sestara Trećoredkinja sv. Frane u Šibeniku, sreza šibenskoga banovine Primorske usklađen je Općim pravilnikom te odobren 18. listopada 1935., u Beogradu po ovlaštenju ministra prosvjete Kraljevine Jugoslavije. Uvidom u Pravilnik, dobiva se slika temeljnog ustroja u toj ustanovi: dob djece, radno vrijeme, odgojni sadržaji, vrste aktivnosti, stil odgoja, itd. Iz dostupne arhivske građe može se vidjeti kako su odgojno-pedagoški sadržaji u obdaništu bili bogati i raznoliki: „Najvažniji poslovi koji se svakog dana vrše u obdaništu jesu: hranjenje djece, odmor, igra u dvorištu, šetnje, ručni radovi, kućni radovi, radovi u bašči, zabavljanje djece. Bez zanimanja ne smije biti niti jedno dijete u obdaništu. Igra je najvažniji odgojni rad u obdaništu“ (čl. 10).
Zanimljivost je pažnja koja je posvećivana kulturi govora. U obdaništu su se koristile različite metode kako bi djeca usvojila pravilan i jasan izgovor. “Osim igre i ručnog rada veliku će pažnju posvetiti i govoru djece, te će učiteljica obdaništa blagom ustrpljivosti ustrajno ispravljati pogreške u govoru djece. Da uzmognu djecu naučiti pravilnom govoru, učiće ih pravilnom disanju. Kod govora će osobito paziti na jasni izgovor kod sebe i kod djece, a vježbanje u govoru vršit će kratkim rečenicama i cijelim riječima, a sve ove vježbe bit će kratke i zanimljive“ (čl. 10). Djeca su u obdaništu provodila gotovo 10 sati dnevno, od 08,00 do 16,00-17,00 sati. (čl. 11). Moguće je uočiti kako su visoko vrednovani potrebni uvjeti i standardi za kvalitetan odgoj djece. „Ovo dječje obdanište upotrebljava sva vaspitna sredstva koja su propisana sa pedagoške strane da utječe na dječji odgoj“ (čl. 12). 
Za standarde koji su u to vrijeme vrijedili, iznenađujuće je koliku je vrijednost zauzimala zaštita zdravlja, regulirana vodstvom stručnog nadzora liječnika obdaništa. Jednako tako, redovito je i kvalitetno vođena pedagoška dokumentacija. Od učiteljica se zahtijevalo redovito i uredno evidentiranje prozivnika djece, dnevnika rada i knjige o osobinama razvoj djece. (čl. 14) Navedeni isječci iz Pravilnika pokazuju razinu ljubavi, marljivosti i kreativnosti koja je u dječjem obdaništu postavljena prioritetom, poštujući pedagoške standarde vremena te dokazuju neprestano promišljanje i unaprjeđenje rada Ustanove.
1930. godine otvara se dječje obdanište u Senju, a 1935. godine u Drnišu. Godine 1944. dječja obdaništa u Šibeniku i Drnišu dobila su status ”državne male škole”. Ubrzo zatim obdaništa prestaju s radom 1948. godine, kada je od vlasti stigla zabrana daljnjeg rada svim vjerskim dječjim zabavištima te je sav prostor i inventar stavljen pod državnu upravu.
Na zahtjeve i neprekidne zamolbe roditelja vrtić u Šibeniku započinje s radom 1968. godine, bez dopuštenja vlasti. Iz općinskog sekretarijata ponovno dolazi zabrana. Prešućujući sve zabrane, roditelji su i dalje dovode djecu u dobi od 1 do 5 godina, a od 80-ih godina i predškolce te je vrtić tih godina brojio oko stotinu upisane djece. Redovnička zajednica, vjerna karizmi otvara vrtiće u svim mjestima u koja dolazi, tako dolaskom u Zagreb 1964. Već sljedeće godine započinju djelovati u Dubravi s malom skupinom djece, potom 1968. na Pantovčaku otvaraju vrtić koji i danas djeluje. Dječji vrtić otvoren je i u Primoštenu 1971., a nadogradnjom kuće i uređenjem broj djece raste. Vrtić u Šibeniku prestaje s radom u Domovinskom ratu 1993. godine, zbog izravnog pogotka projektila na samostan. Kontinuitet vrtića se ipak ne prekida, jer i u Podstrani kod Splita vrtić je započeo s radom 1990. godine u dijelu samostanskog prostora namijenjenom djelatnostima vrtića.
Dolaskom demokratskih drušvenih okolnosti Družba sestara franjevki od Bezgrješne registrirala je svoje dječje vrtiće pod nazivom Dječji vrtić „Brat Sunce“ 1997. godine, usklađujući ustrojstvo vrtića sa Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju u RH. Danas katolički dječji vrtić „Brat Sunce“ ima sjedište u Šibeniku te djeluje u podružnicama u Podstrani, Primoštenu i Zagrebu, javna je predškolska ustanova u vlasništvu Družbe, koja je osnivač. U Dječjem vrtiću „Brat Sunce“ ostvaruje se program njege, odgoja i obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi od 3 godine do polaska u osnovnu školu. Broj upisane djece kreće se od 225 do 230 djece, zajedno u svim vrtićima.